Konji mogu oboliti od različitih oboljenja. Najčešće bolesti konja su parazitarna oboljenja, kolike, laminitis, zarazne bolesti, bolesti kopita, te razne stečene povrede.
Potišten konj, bez apetita, spuštene glave i hladnih ušiju znak je za zabrinutost, jer su to najčešće simptomi povišene tjelesne temperature, poremaćaja u cirkulaciji i bolesti unutrašnjih organa.
Prekomjerno znojenje, ubrzan rad srca i plitko disanje, kao i nemir životinje znak su jake boli (nor. kolike).
Nepravilnosti u kretanju najčešće su izazvane bolom u lokomotornom sistemu. Naizgled male površinske rane mogu imate ozbiljne posljedice na unutrašnje organe, pa čak i dovesti do po život opasnog stanja šoka. Potražite sljedeće znakove šoka: blijede desni, ubrzano kucanje srca i ubrzano disanje.
Šok predstavlja odgovor organizma na promjene u protoku krvi kroz tkiva. Promjene u protoku krvi se događaju kada postoji unutrašnji ili vanjski gubitak krvi, velika ozljeda, ozbiljna alergijska reakcija, zatajenje nekog organa i dr. Kod raznih tipova rana treba prvo smiriti životinju, a pri tom paziti na vlasittiu sigurnost. Procijeniti i odrediti mjesto gdje se ona nalazi, odrediti veličinu i dubinu, te o tome što prije obavijestiti veterinara i postupiti prema njegovim uputama.
Kako bi zaustavili krvarenje na ranu treba staviti sterilnu kompresu i čvrsto je pritisnuti rukom ili pomoću zavoja. Na ranu ne stavljati ništa osim sterilne fiziološke otopine ili sterilnih kompresa. Otopine koje se inače koriste za dezinfekciju i čišćenje rana su povidone iodine, 1%, hlorhexidine 0,05% i 3% hidrogen peroksid. Nipošto nemojte pokušavati odstraniti veće predmete iz otvorene rane jer bi to moglo izazvati nekontrolisano krvarenje. Ne trljati ranu jer cete tako učiniti još veću štetu ili pojačati krvarenje. Nemojete podcjenjivati male rane. Možda je riječ o znatnoj unutrašnjoj ozljedi. One su znatno opasnije od otvorenih rana.
Ubodne rane mogu djelovati beznačajno, ali one to nisu. Pretpostavite da su sve ubodne rane inficirane. Bakterija Clostridium tetani se u velikim količinama nalazi u okolini konja. Njoj je za razvoj potreban okoliš bez kisika, koji često nastaje u ranama koje u sebi imaju odumrlog tkiva. U takvim uvjetima ova bakterija stvara toksine koji iz rane odlaze u cirkulaciju i kao posljedicu imaju generalizirani grč velikih mišićnih masa. Konji vrlo brzo razvijaju simptome. Oboljeli konji u pravilu umiru od ugušenja zbog paralize dišnih mišića.
Jaka bol, oteklina i pošteda ekstremiteta podiže sumnju na prelom. Obavezno pozvati veterinara. Treba smiriti životinju, a ako se radi o prijelomu donjih dijelova nogu, nogu treba imobilizirati prije eventualnog transporta konja.
Kod površinskih opekotina opečeno je područje crveno, lagano otečeno, bolno, suho, dok se kod jačih uočavaju i mjehuri. Kod dubokih opekotina koža je bijela ili smeđa ili crna. Opečena mjesta treba prvo ohladiti hladnom vodom ili ledom. Opekotina na mjestima gdje je moguća infekcija treba sterilno povijati. Obavezno zvati veterinara.
Sunčanica nastaje direktnim djelovanjem sunčanih zraka na glavu i potiljak. Faktori koji doprinose nastanku sunčanice su naporni radovi, neadekvatni transporti.
Toplotni udar je posljedica nagomilavanja tjelesne toplote zbog nemogućnosti njenog odavanja. Najčešće nastaje u previšezagrijanim, nedovoljnom provjetrenim prostorijama. Očituju se općom slabošću životinje, hod je nesiguran sa pojavama zanošenja zadnjeg dijela tijela, prekomjernim znojenjem, otežanim disanjem, podrhtavanjem mišića. Životinju je potrebno smjestiti u hladovinu ili dobro ventiliranu prostoriju, polivati je cijelu hladnom vodom i zvati veterinara.
Kolike predstavljaju bol u abdomenu. Svaka kolika je hitan slučaj. Mogu napredovati vrlo brzo i jako su bolne. Postoji više tipova kolika, koji se razlikuju po uzroku i ozbiljnosti. Uzroci su najčešće nagle promjene vanjske temperature i pritiska, propuh i vlaga, greške u ishrani (preobilno i prebrzo uzimanje hrane, pokvarena hrana, uzimanje otrovnih biljaka), davanje većih količina hladne vode zagrijanom konju, paraziti, tumori, upale i dr. Neki od znakova su nemir, znojenje, povećana tempeatura, ubrazn rad srca i disanje, gubitak apetita, kopkanje prednjom nogom, istezanje vrata, proširen abdomen, smanjen motilitet crijeva. Konj se zbog boli može bacati na tlo i valjati. Odmah zvati veterinara.
Sipnja je neizlječiva hronična bolest konja. Razvija se polako. Znakovi su plavkaste sluznice, otežano disanje koje se pogoršava pri naporu, kašalj. Vidljiv je tzv. žljeb sipnje kao i tzv. analno disanje.
Praznična bolest konja najčešće zahvata konje koji su se dugo odmarali tokom zimskih mjeseci i pritom uzimali hranu koja sadrži velike količine ugljenih hidrata, kao što je kukuruz, ječam, ovas, šećerna repa. Bolest se javlja ubrzo nakon što životinja postane aktivna i počne da radi, dolazi do drhtanja, zadnji dio tijela je ukočen zglobovi klecaju, konj se tetura I može da padne. Oboljeli mišići su otekli i tvrdi. Mokraća je tamnije boje. Prognoza može biti jako nepovoljna. Oboljeli konji treba da miruju.
Zvjerinjac se očituje upalnim promjenama na koži uzrokovanim bakterijama, a ponekad i gljivicama. Najčešće se pojavljuje na putici, a očituje se kao upala ili infekcija. Često je posljedica nedovoljne njege.
Gnjiloća žabice je bakterijska infekcija u predjelu žabice. Očituje se jakim neugodnim mirisom i prisustvom tamnog materijala u području žabice. Nastanku bolesti doprinose nehigijenski uslovi držanja životinje, loše potkivanje i korigovanje kopita.
Parazitarne bolesti nastaju ulaskom parazita u organizam konja najčešće u njegov probavni sistem (unutrašnji paraziti) ili naseljavaju kožu (vanjski paraziti – šuga konja). Mogu biti bez simptoma ili sa teškim posljedicama za konja. Redovan antiparazitni tretman za unutrašnje parazite 2- 4x godišnje smanjuje broj parazita u organizmu. Osim antiparazitne terapije potrebno je izbjegavati vlažne i podvodne pašnjake, održavati higijenu staje, stavljati suhe prostirke, provjetravati staju, redovno uklanjati izmet iz boksa (izđubravati), koristiti svježu i čistu vodu
