Spolna zrelost kobila i pastuha

Priroda se stalno trudi da sve vrste, i biljne i životinjske, budu u ravnoteži sa svojim okruženjem. Miševi na primjer imaju jednu od najvećih stopa smrtnosti, toliko visoku da ih samo nekoliko iz okota preživi prvu godinu. Visoku stopu smrtnosti priroda je nadvladala visokom stopom nataliteta, tako da jedna ženka miša okoti nekoliko legala godišnje sa po najmanje 10 mladih. Suprotno ovom primjeru, kod konja je situacija nešto drugačija. Konji imaju nisku stopu nataliteta. Prosječno fertilna kobila ima jednu trudnoću godišnje i za života daje oko 10 ždrijebadi, ali zato je priroda obdarila ždrijebe dobrom fizičkom spremnošću odmah po rođenju, što mu omogućava nisku stopu smrtnosti.

KOBILA

Ždrebice obično dostižu spolnu zrelost od 12-15 mjeseca života, neke čak i u periodu od 9-10 mjeseca života, dok druge tek u 18 mjesecu života. Faktori koji utiču na to su ishrana, godišnje doba, klima, prisustvo mužijaka (feromoni), pojava bolesti, genetika.

Kobile dolaze u tjeranje kako se povećava dužina dana u proljeće. One su sezonski poliestrične. Svjetlo je jedan od kontrolirajućih faktora koji određuje kada će kobila ući u tjeranje, mada je moguće da kobile budu u tjeranju i tokom zimskih mjeseci.

Tokom sezone parenja kobila, prosječno trajanje spolnog ciklusa iznosi 21 dan, što predastavlja razmak između ovulacija. Ciklusi su obično duži na početku sezone, a kraći u punoj sezoni.

Estrus je faza spolnog ciklusa u kojoj kobile pokazuju znakove tjeranja, te dozvoljavaju skok pastuhu. On obično traje 3-7 dana u punoj sezoni. Ovulacija se događa 1 ili 2 dana prije kraja estrusa.

Kobile posjeduju receptore za svjetlost u oku koji šalju signal do mozga, te kao posljedica toga dolazi do otpuštanja hormona koji su odgovorni za početak estrusa. Ovi hormoni su folikulostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH) i proizvodi ih hipofiza, smještena na bazi mozga.

trudna gravidna kobilaGravidna kobila

Idealno, parenje bi se trebalo desiti blizu ovog vremenskog perioda. Parenje više od dan ili dva prije ovulacije ili čak više od par sati poslije ovulacije često nije mnogo uspješno. Pravilo je obično da se kobile pare trećeg dana estrusa i svakog narednog do njegovog završetka.

Postoje 4 faze spolne aktivnosti kobila: proljetni prijelazni period, puna sezona, jesenski prijelazni period, zimski anestrus (spolna neaktivnost).

U prijelaznom periodu dolazi do nepravilnih i produženih estrusa, ciklusi su anovulatorni, te je smanjena plodnost.

PASTUH

Iako većina pastuha počinje proizvoditi spermu već sa 12-14 mjeseci starosti, mali broj pastuha se koristi u uzgoju prije dvije godine starosti. Većina pastuha dostiže puni reproduktivni kapacitet sa oko tri godine starosti.Ovo ne znaci da mlađi pastuh nije sposoban za parenje prije dobi od 12 mjeseci, pa je zato potrebno obratiti pažnju na razdvajanje mladih pastuha od ždrebica i kobila prije nego dostignu spolnu zrelost zbog sprječavanja neželjenih gravidnosti.

Pastuh ima dva testisa smještenih u skrotumu. Testisi proizvode spermu i muški spolni hormon testosteron. Skrotum štiti i regulira temperaturu testisa koja je obično za nekoliko stepeni niža od temperature tijela pastuha, jer više temperature smanjuju proizvodnju spermatozoida.

Kod pastuha starog dvije ili tri godine skrotumi su manji nego kod potpuno odraslog, a takođe je i dnevna proizvodnja sperme manja. Zbog ovog razloga većina pastuha ispod tri godine se smatra seksualno nezrelim.

Na produkciju sperme utiče i godišnje doba. Produkcija sperme povećava se sa povećanjem dužine trajanja dnevne svjetlosti, počevši od marta, a vrhunac dostiže u maju. Nakon toga počinje opadati.

Pastusima je potrebno 57 dana da bi proizveli zreli spermatozoid, te povrede i infekcije koje dovode do povećane temperature mogu imati negativne dugoročne efekte na sezonu parenja pastuha.

Pastusi puno cesce od kobila pokazuju Flehmanovo ponasanje
Pastusi puno češće od kobila pokazuju Flehmanovo ponašanje (širenje nozdrva i udisanje većih količina zraka zbog unosa veće količine feromona). Feromoni koje širi dominantan pastuh mogu potaknuti pojavu estrusa kod kobila.

NEŠTO ZA KRAJ

Konji su sisari, i kao svi sisari rađaju žive potomke koji se prvi dio svog života hrane majčinim mlijekom. Kobila može oždrijebiti jedno ždrijebe godišnje, dok pastuh može producirati oko dvjesto ždrijebadi godišnje. Ždrijebe je ubrzo nakon rođenja sposobno da trči, a čak nekoliko dana nakon rođenja može grickati travu, koncentrat i sijeno (iako je majčino mlijeko nutritivno kompletno). Može se odvojiti od majke već tri mjeseca od rođenja, iako na svu sreću, masa uzgajivača ostavlja ždrijebad što duže sa svojim majkama.

kobila i zdrijebe

PODIJELI
Nermina Spahija
Diplomirani veterinar, jahač, zaljubljenik u sve životinje i naravno konje. Posebno pazi konjiće na Lazy Horse-u, a tokom dječijih jahaćih kampova prenosi svoje znanje mladim jahačima o važnosti zdravlja konja,